Ginisova
knjiga rekorda
U subotu 10. novembra 1951. god. ser Hju Biver (1890-1967) lovio je po Severnoj
mocvari, uz reku Slejni, u grofoviji Veksford, na jugoistoku Irske. Nekoliko
zujavaca zlatara izmaklo je lovackoj druzini. Iste veceri lovci su u
Kastelbridz Hausu shvatili da je dostupnim prirucnicima nemogucno dokazati
da li zujavac zlatar jeste ili nije najbrza od svih evropskih ptica koje
se love.
Avgusta 1954. doslo je do rasprave o tome nije li tetreb jos brzi. Ser Hju,
tada generalni direktor kompanije "Guinness",
pomislio je da se i o mnogim drugim slicnim pitanjima mora svake veceri raspravljati
u 81.400 krcmi sirom Britanije i Irske, a da nema nijedne knjige koja bi razresavala
sporove u vezi s rekordima. Zato je 12. septembra iste godine ser Hju pozvao
Norisa i Rosa Makvertera, da vide moze li tome pomoci njihova londonska agencija
za utvrdivanje cinjenica. Otvoren je ured koji je zapoceo rad na prvom izdanju,
od 198 strana, ciji su prvi primerak stampari povezali 27. avgusta 1955. Jos
pre Bozica iste te godine Ginisova knjiga rekorda nasla se na prvom mestu liste
bestselera, da bi na njemu sve dosad ostala, sem 1957. i 1959, kada nova izdanja nisu izasla.
Oktobra 1988. god. ukupna prodaja u svetu premasila je 60 miliona primeraka.
Stavljene jedna na drugu, te bi knjige dale 168 stubova visokih kao Mont Everest.
Kratak
osvrt na najzanimljivije rekorde
Podudarnost
rodjenja - Treba napomenuti da se deca u svetu ne radaju bas
sasvim nasumicno. Ima dana u godini kad se registruje vise
rodenja nego drugih dana. Takodje je zapazeno da u porodicama
postoji tendencija da se deca radjaju nekako u priblizno vreme,
iako ne bas na isti dan.
Porodica Ralfa i Kerolin Kamins iz Klintvuda, Virdzinija, SAD, jedina je za
koju se moze dokazati da je petoro dece dobila na isti dan, 20. februara, ali
raznih godina. Deca su se radjala ovako: Ketrin 1952, Kerol 1953, Carls 1956,
Klodija 1961, i Sesilija 1966. Verovatnoca da petoro brace i sestara imaju
isti rodjendan iznosi 1: 17,797.577.730 - koji je broj tri i po puta veci od
ukupnog svetskog stanovnistva.
Najveci
doseg glasa - Normalan pojmljivi doseg muskog glasa, na otvorenom
prostoru i pri mirnom vazduhu, iznosi 180 metara. Silbo, jezik
zvizduka razvijen na spanskom kanarskom ostrvu La Gomera, razabira
se preko dolina, pod idealnim uslovima, na udaljenosti od 8
km. Postoji jedan zabelezeni slucaj, pod cudljivim akustickim
uslovima, da se ljudski glas cuo na daljinu od 17 km, nocu,
preko mirne vode. A kazu da je Mils Darden (koji je ziveo u
19. veku i bio tezak oko 450 kg) mogao da se cuje na daljini
od 9 km, kad bi iz sveg glasa zavijao.
Usled njihove optimalnije frekvencije, zenski krici teze da na decibelometrima
postizu vise vrednosti od muskog tuljenja. Najvisi naucno mereni krik od 128
dB postigla je Simon Robinson iz Maklaren Vejla, Juzna Australija, na Australijskom
gran-priu "Ginisovski
izazov", 11. novembra 1988. god.
Stucanje
- Najduzi poznati napad stucanja ili singultusa svakako je
onaj koji je mucio Carsa Osborna iz Antona, Ajova, SAD, i trajao
punih 70 godina. 1922. god. stucanje je Osborna spopalo kad
je klao nekog vepra i nikada mu nije pronasao lek, mada je
u meduvrfemenu vodio srazmerno normalan zivot, i sa dve supruge
je imao osmoro dece. Svojevremeno je priznao da u ustima ne
moze da zadrzi vestacku vilicu. Prema izvestaju iz jula 1986,
stucao je 20-25 puta u minutu, dok je najveci broj ranije bio
40 stucanja u minutu.
Najstariji
pas - Vecina pasa zivi 8 do 15 godina i autenticni rekordi
preko 20 godina veoma su retki. Obicno su to sitnije rase.
Najvecu pouzdano utvrdenu starost za psa, od 29 godina i 5
meseci, doziveo je australijski stocarski pas "Blui", vlasnistvo Lesa Hola iz Rocestera, Viktorija, Australija. Pas je kao stene
nabavljen 1910, a skoro 20 godina je radio sa stokom. Zauvek
je uspavan 14. novembra 1939. godine.
Psi
policajci na zadatku otkrivanja droge - Medu psima koji njugom
otkrivaju drogu najuspesniji je par belgijskih ovcara "Roki" i "Barko" (ostenjenih 1984. god.); oni su bili clanovi americke ekipe boraca protiv droge
koja patrolira "Kokainskim putem" - dolinom reke Rio Grande, na juznoj granici SAD. Samo u 1988. god. bili su
umesani u 969 zaplena droge, ukupne vrednosti 182 miliona dolara.
Oni su u svom radu bili tako delotvorni da su im meksicki krijumcari
droge ucenili glave na po 30.000 $, dok su psi dobili pocasna
zvanja policijskih porucnika, i uvek su imali svoje oynake
cina kada su na poslu.
Najkraci
testament - Najkraci vazeci testament glasi "Vse zene", sto na ceskom znaci "sve zeni", a napisao ga je Karl Taus iz Langena, Hesen, Nemacka, 19. januara 1967. godine.
Automobili
- Najduzi automobil ikada napravljen je limuzina na 26 tockova,
duga 30,48 metara, koju je nacinio Dzej Orberg iz Kalifornije.
Ta limuzina ima bazen za kupanje i dasku za skokove u vodu,
i vodeni francuski krevet. Moze da se vozi kao celina ili da
se povija u sredini kao tramvaj.
Najizdrzljiviji automobil - Najveca poznata kilometraza za neki automobil iznosi
1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes 180 D Roberta Rajlija.
Automobil je proizveden 1957. god. i ta kilometraza je napravljena do 1978.
godine. Kasnija sudbina vozila je nepoznata...
Prezime
- Zelja da se bude poslednji u lokalnom telefonskom imeniku,
radi finansijskih ili drugih koristi, dovela je u SAD do proizvoljnog
menjanja imena u sasvim izmisljena, od kojih neka imaju i po
9 slova "z"; ekstreman primer za to je Zahari Zzzzzzzzz u imeniku San Franciska.
Krigla
piva - Najvecu kriglu za pivo napravila je firma "Selangor Pewter Co." iz Kuala Lumpura u Maleziji i svecano otkrila 30. novembra 1985. Visoka je 198,7
com i u nju moze da stane 2.796 litara piva.
Najduzi
govor u UN - Najduzi govor u UN je odrzao dr Fidel Kastro Rus
(roden 13. septembra 1927. god.). Govor je trajao 4 sata i
29 minuta, 26. juna 1960. godine.
Najduza
parnica - Najduza parnica okoncana je 28. aprila u Puni, Indija,
kada je Balasaheb Patlodzi Torat dobio parnicu koju je njegov
predak Malodzi Torat zapoceo 1205. god.. Parnica je ukupno
trajala 761 godinu. Predmet spora je bilo pravo vodenja javnih
skupova i prednosti na religijskim svecanostima.
Pljacka
voza - Najveca pljacka voza desila se 8. avgusta 1963. izmedju
3.03 i 3.27 ujutro, kada je napadnut postanski voz Glavne poste
kod Siers Krosinga, a opljackan je kod Brajdigo mosta, blizu
Mentmora, Bakingemsir. Lopovi su uspeli da pobegnu sa 120 postanskih
vreca sa 2,631.784 funti u papirnim novcanicama, koje je trebalo
da budu unistene u Londonu. Od te svote pronadeno je samo 343.448
funti.
Najsvestraniji
sportista - Sarlota "Loti" Dod (1871-1960) pobednica u Vimbldonu u pojedinacnoj konkurenciji pet puta,
od 1887. do 1893. god. pobedila je na zenskom prvenstvu V.
Britanije u golfu 1904. godine, osvojila srebrnu medalju u
strelicarstvu na Olimpijadi 1908, bila u engleskoj hohejaskoj
reprezentaciji 1899. Isticala su u klizanju i toboganstvu.
Operacije
- Najvise Dr. Robert B. Meklur (roden 1901.) iz Toronta, Kanada,
izveo je u toku svoje karijere, 1924-1978, ukupno 20.423 velike
operacije.
Najduza - Najduza operacija za koju se zna, iz razloga hirurskog nadzora kao
suprotnog medininskome, trajala je 96 sati, a izvedena je nad Gertrudom Levandovskom
izmedu 4. i 8. februara 1951. godine. Pacijentrkinja je imala slabo srce, pa
su lekari tokom operacije morali da budu krajnje oprezni.
Padobranstvo
- Spasavanje na najnizoj visini u vazduhu izveo je Dzordz Roberson
kada je spasao Debi Vilijams, koja je izgubila svest. Sudarili
su se na 2.750m, a on je njenu rucku povukao na visini nesto
malo vecoj od 1000 m, sto je otprilike 10 sekundi pre pada.