Umetnost iz duhovnog egzila: Naivna i marginalna umetnost u Srbiji
Sedmog septembra u Pariskom umetničkom centru Halle Saint Pierre u saradnji sa Muzejom naivne i marginalne umetnosti iz Jagodine, otvorena je izložba Turbulences dans les Balkans ("Turbulencije na Balkanu") autorki Martin Lizardi i Nine Krstić. O značaju "autsajdera" za Original je pričala Nina Krstić, istoričarka umetnosti, kustoskinja i direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini
Postoji li umetnost koja nije kulturna - vešto pita istoričarka umetnosti, kustoskinja i direktorka Muzeja naivne i marginalne umetnosti u Jagodini Nina Krstić, u svom kapitalnom delu Umetnost u duhovnom egzilu, u izdanju upravo MNMU.
Za kulturnog čoveka kultura je monopol privilegovanih intelektualaca i profesionalnih umetnika nametnute kulturne politike, a globalno shvatanje umetnosti oduvek je kreiralo razvoj umetničke misli jednostrano. Većina mitova skovanih na opšteprihvaćenim estetskim kanonima uvek je bila praktično nedodirljiva, a ona inferiorna estetika večito u zapećku, pošto se smatrala lošijom i bila u saglasju sa argumentom da umetnost mogu da stvaraju samo obrazovani profesionalci.
Zato Nina postavlja još jedno važno pitanje: Da li umetnost treba da teži lepoti koja je strogo definisana?
"Jedan od mehanizama tog ustrojstva je diskriminacija umetnika u otporu i neprihvatanju ikakve inventivnosti koja nema poreklo u profesionalnoj umetnosti", govori Nina, i u pravu je kada kaže da kultura selektuje, filtrira i redukuje prema jednoobraznim standardima, i time umrtvljuje spontani kreativni instinkt kod ljudi, ali kulturološki prihvatljiv umetnik nije jedini Umetnik. Ima ona druga strana. Oni koji se odupiru diktatu kulturnog konformizma na svaki mogući način, intrigiraju, tragaju za iskonskim umetničkim izrazom, oni koji neretko bivaju otkinuti deo društva i nemajući više nikakvih dodirnih tačaka sa svetom koji ih okružuje, biraju duhovno progonstvo: autsajderi.
"Mahnitost savremenog sveta, ubrzana destrukcija i invazija tehnokratije, drastično ugrožavaju humani odnos prema čoveku današnjice", ističe Nina i dodaje da one podstiču uniformisanost, jednoličnost i ropstvo konvencijama, institucionalnim represijama i stereotipiji, čija je najdrastičnija posledica gubitak humanog identiteta. Autsajderi zato zauzimaju andergraund pozicije i počinju da žive i stvaraju po pravilima na marginama društvene stvarnosti.
"Utamničeni unutar uskih granica racionalizma, oni se poraženo povlače u sopstveni kosmos, spontano izražavaju otpor i postaju osobenjaci i -- neretko -- umetnici", objašnjava Nina. Autsajderi da. Oni koji "stvaraju pre svega iz svoje nasušne potrebe".
U savremenoj literaturi kod nas ne postoji adekvatan prevod termina outsider art, pa se najčešće i ne prevodi, dok istovremeno postoji čitav niz termina kao što su naivna, art brut, marginalna umetnost, skoro svi sa nekim uopštenijim značenjem. Autsajderi, ističe Nina, žive i rade po zakonima sopstvene spoznaje sveta i okruženja, a u likovnoj stvarnosti Srbije ovi samouki vizionari, autsajderi i marginalci postaju simbol potpuno novih standarda u umetnosti.
Sedmog septembra u Pariskom umetničkom centru Halle Saint Pierre u saradnji sa Muzejom naivne i marginalne umetnosti iz Jagodine, otvorena je izložba Turbulences dans les Balkans ("Turbulencije na Balkanu") autorki Martin Lizardi i Nine Krstić.
Ovaj projekat bio je zajednička ideja dva eksperta na evropskoj art brut sceni da se svetskoj publici predstave umetnici sa Balkana (iz Srbije pre svega), koji stvaraju van okvira mejnstrima. Više od sto pedeset dela (slika, skulptura, crteža, kolaža, instalacija) predstaviće dvadeset pet umetnika, samoukih vizionara, autsajdera, art brutista iz Srbije: Sava Sekulić, Ilija Bosilj Bašičević, Vojislav Jakić, Barbarien, Matija Staničić, Milan Stanisavljević, Ljubiša Jovanović Kene, Joškin Šiljan, Vojkan Morar, Igor Simonović, Ivana Stanisavljević, Dragan Milivojević, Dragan Jovanović Gagac, Arhivist, Boris Deheljan, Aleksandar Denić, Bojan Đorđević Omča, Joca Geringer, Goran Stojčetović, Zoran Tanasić, Budimir Pejak Pejaković, Nenad Džoni Racković, Dragan Radović („Magični čiča"), Danijel Savović, Emir Šehanović.
„Nažalost, popularnost pomenutih umetnika u Srbiji i na Balkanu nije ni približna onoj kakvu većina ovih umetnika, naročito klasici, već decenijama uživaju u Zapadnoj Evropi. Na Balkanu, ovi nomadi pokušavaju da se oslobode bremena prošlosti. Savremeni, divlji senzibilitet u delima umetnika mlađe generacije pokazuje novu energiju koja ruši predrasude i otvara novo polje kritičkog razmišljanja. Na marginama institucija takođe javlja se alternativna umetnička scena za koju art brut predstavlja šansu za nove umetničke horizonte", kaže Nina.
Izvor: link
Arhiva vesti...
|