Paraćin: Štofara ostaje proizvođač tekstila
Turska kompanija “Fistel internacional” koja je proletos kupila Fabriku tekstila “Branko Krsmanović” u Paraćinu u stečaju, odlučila je da Štofara ostane u tekstilnoj proizvodnji.
To je novinarima izjavio advokat Aleksandar Nikolić iz Jagodine, zastupnik turske kompanije koja je u Beogradu registrovala Privredno društvo,.
– Novi vlasnik, proizvodnju bi trebalo da pokrene u proleće, ukoliko država do tada ovu tursku firmu uvrsti u program subvencionisanja namenjen stranim investitorima – objasnio je Nikolić.
On je dodao da vlasnik Štofare ima nameru da zaposli 150 do 200 radnika u prvoj fazi i investira 15 do 30 miliona evra.
Kompanija “Fistel interenacional”, je 25. aprila potpisala predugovor o kupovini Štofare i u roku uplatila 108 miliona.
Reč je o prodaju 30.000 kvadratnih metara proizvodnog, magacinskog i drugog prostora u objektima i sedam hektara zemljišta.
Štofara je prodata, u drugom oglašavanju, na osnovu rešenja stečajnog sudije Privrednog suda u Kragujevcu, o bankrotstvu.
Radnici, angažovani sa liste nezaposlenih Nacionalne službe za zapošljavanje u Paraćinu, uređuju halu površine 10.000 kvadratnih metara za mašine koje treba da stignu iz fabrike te kompanije u Turskoj.
Kompanija je angažovala i stručnjake koji su učvrstili fabrički dimnjak, koji više nije potreban za proizvodnju, ali je simbol Štofare.
Industrija tekstila “Branko Krsmanović” iz Paraćina bila je i jedna od najstarijih tekstilnih fabrika u Srbiji. Radila je od 1904. godine, pod raznim imenima, a narod je, kako kažu Paraćinci, uvek zvao Štofara.
Osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka izvozila je 65 odsto proizvodnje, a na poslednjem sajmu mode 1995. godine u Beogradu “Moda u svetu” osvojila je “Srebrnu košutu” za kvalitet tkanina i diplomu za dizjan u veoma jakoj konkurenciji domaćih pamučaraca.
Tada je godišnja proizvodnja Štofare bila je 2,5 miliona metara tkanine, 320.000 komada konfekcijskih proizvoda i 170.000 trikotažnih odevnih predmeta. Bavila se preradom čiste runske vune i hemijskih vlakana, proizvodnjom prediva, tkanina od vune i mešavine vuna – sintetika, konfekcijskih i trikotažnih odevnih predmeta.
Izvor: link
Arhiva vesti...
|