Muzej naivne umetnosti: Osam godina bez beogradskog ogranka
Jagodina >> Sport >> Fudbal
Jedan od malobrojnih muzeja u Srbiji koji imaju status republičke ustanove kulture od nacionalanog značaja koji nikada nije zatvarao svoje vrata i jedini specijalizovan sa posebnim programom muzeološke zaštite dela naivne i marginalne umetnosti sa sedištem u Jagodini, već osam godina ne može da privede nameni svoj izložebni prostor u Beogradu.
Ovo je u razgovoru za Tanjug izjavila Nina Krstić direktor i muzejski savetnik ove jedinstvne ustanove sa internacionlanom reputacijom i organizator svetski poznate međunarodne bijenalne smotre, koja je sinoć bila primorana da otvori jedinstvenu posthumnu retrospektivnu izložbu Emerika Feješa u beogradskoj Kući legata, umesto da se jedna tako značajna izložba za svet naivne umetnosti priredi u prostoru koji je Muzej dobio na trajno korišćenje u Beton hali.
Ovaj prostor u Beton hali trenutno je u fazi renoviranja ali, kako kaže Krstić, potrebno je samo dvadesetak dana da bi se mogao staviti u punu funkciju, a to podrazumeva permanentnu prezentaciju domaćih i stranih naivnih i marginalnih umetnika iz stalne zbirke koja ima oko 3000 eksponata i samo mali deo se nalazi u stanoj muzejskoj postavci u Jagodini.
Takođe planirano je da taj prostor bude zvanično otvoren još 2009. Međunarodnim bijenalom, što je moralo biti odloženo jer je došlo do sukoba sa gradskim vlastima koje su imale druge planove za korišćenje prostora Beton hale.
Krstić je kazala da je još šest muzeja trebalo da ima izložbene prostore u tom kompleksu kao i jedan tursitički informativni centar za pružanje informnacija o kulturnim događanjima i turističkoj ponudi za razgledanje kulturnih znamenitosti Srbije.
Oni su svi vratili ključeve i odrekli se datih prostora, ali kako je podvukla Krstić, Muzej naivne je dobio od Ministarstva kulture 30.000.000 dinara da adaptura prostor i ta sredstva su utrošena u tu svrhu i čak je i susedni prostor za informativni biro uređen.
Ona je naglasila da ugovor kojim je Vlada Srbije dala Muzeju tih 380 metra kvadratnih još važeći a Beton hala je u zaštićenoj zoni je je u sklopu Beogradske tvrđave koja pripada Srbiji kao kulturno dobro od nacionlanog značaja.
Sve to, kaže Krstić, ni aktuelna gradska vlast ne uvažava već je poslala pismo Muzeju da što pre izađe iz tog prostora i podigli su i tužbu protiv Muzeja jer ne plaća zakup gradu iako on nije vlasnik tog prostora a prostor nije u svojoj planiranoj funkciji.
Ona tvrdi da prema važećim zakonima lokalna samouprava ne može da bude vlasnik Beton hale.
Njoj je nashvatljivo da je Beograd isposlovao građevinsku i upotrebnu dozvolu za taj prostor (namera je da bude ugostiteljski objekt) čiji nije vlasnik i čak je pokušao da se u uknjiži kao vlasnik nad nečim što je već državna svojina.
Ona je upozorila da su svi ministri kulture za proteklih osam godina bili jedinstveni u podršci da ugovor bude ispoštovan, ali ne preduzimaju nikakve korake da se spreči nacilno deložiranje Muzeja iz prostora koji inostranim gostima koji stižu brodovima može da pruži priliku da uživaju u specifičnom kultrunom sadržaju koji pokazuje "lepo lice Srbije".
Krstić je uverena da će republička vlast zastititi ovaj beogradski ogranak jagodinskog muzeja jer Ministarastvo kulture insistira u da vreme kada u prestonici ne rade dva najvažnija muzeja barem ovaj mužejska galerija nude stavljena u funkciju što je moguće da se uradi za samo nekoliko dana.
Izvor: link
Arhiva vesti...
|